Prijeđi na sadržaj

Katedrala Saint Etienne u Bourgesu

Koordinate: 47°04′55″N 02°23′58″E / 47.08194°N 2.39944°E / 47.08194; 2.39944
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Katedrala u Bourgesu)
Katedrala u Bourgesu
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Francuska
Godina uvrštenja1992. (16. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:635
Koordinate47°04′55″N 02°23′58″E / 47.08194°N 2.39944°E / 47.08194; 2.39944
Bourges na zemljovidu Francuske
Bourges
Bourges
class=notpageimage|
Lokacija Bourgesa u Francuskoj

Katedrala Saint Etienne u Bourgesu je gotička katedrala razvijenog francuskog stila (tzv. flamboyant, tj. plamteća gotika) koja se gradila više od stotinu godina. Katedrala je izrazito visoko građevina koja dominira srednjovjekovnim gradom Bourgesom u koji je vješto uklopljena. Katedrala je 1992. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Katedrala Saint Etienne u Bourgesu

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Tlocrt katedrale

Gradnja katedrale je započeta u 13. stoljeću, a posvećena je tek 1342. godine. Potkraj 14. stoljeća nastali su veliki prozori na fasadi, a 1506. godine sjeverni zvonik s portalom. Arkade i fijale (vitki tornjići sa šiljastim završetkom) na vrhovima kontrafora su obnovljene, a balustrade i filijale na vrhu glavnog broda načinjene su u 19. stoljeću.

Osobitosti

[uredi | uredi kôd]
Glavni brod

Katedrala je od kamena; dužine 117,95 metara, zapremine 6200 m³; visina brodova je 37,15 m (glavni brod), 21,3 m (prvi pobočni brodovi), 9 m (drugi pobočni brodovi); širina brodova: 15 m (glavni brod), 5,65 m (prvi pobočni brodovi), 6,40 (drugi pobočni brodovi).

Masivni tornjevi nejednake veličine i jaki kontrafori, različito oblikovani, stvaraju čvrst, pomalo nezgrapan, vertikalni okvir fasade.

Fasada građevine je izrazito pokrenuta i dekorativna. Dominantna vertikalnost katedrale je već u prizemlju ublaženo nizom portala. Njihovi volumeni izlaze iz ravnine zida do ruba kontrafora, a onda se stepenasto udubljuju, uvlačeći prostor u unutrašnjost, čime se stvara prostor dvostruke fasade. Prvu, potpuno otvorenu, čine kontrafori i trokutasti zabati portala (učelak), a drugu određuju veliki prozori ispunjeni kamenim mrežištem, i zid prepun slijepih prozora (niša), arkada i balustrada. Bridovi filijala kontrafora su otvoreni rakovicama (ukras u obliku zavrnutog cvijeta ili lista). Općenito, na cijeloj fasadi, a osobito na sjevernom tornju, prisutno je neprestano usitnjavanje i rastvaranje već raščlanjenih elemenata. Time se stvara vibrirajući dojam kretanja u gotovo svim smjerovima, ali u dominantnoj vertikali, te nije ni čudo da je ovakav način gradnje prozvan "plamtećim stilom" (tzv. plamteća gotika, francuski: flamboyant).

Na tlocrtu katedrale vidimo da je ona petobrodna bazilika s pet malih apsidiola, zrakasto raspoređenih oko dvostrukog deambulatorija. Brodovi katedrale su podijeljeni u traveje nadsvođene križno-rebrastim svodom. Traveje pobočnih brodova čine četiri svežnjasta (snopasta) stupa, a glavnog broda po šest, tako da jednom traveju glavnog broda odgovaraju dva traveja pobočnih brodova. Uz vanjske bočne brodove nanizane su pravokutne kapelice. Sustav kontrafora koji se kontinuirano proteže oko katedrale omata katedralu i ujedinjuje njene brojne dijelove u jedinstven oblik.

Unutarnji prostor je na sličan način ujedinjen zidnim arkadama i kruženjem brodova u deambulatorij. Otvaranjem zidova velikim prozorima s vitrajima negira se volumen zida koji je pretvoren u skelet građevine. Ostvarena je maksimalna prostornost tradicionalnim materijalima i vitrajima; vanjski i unutarnji prostori se prožimaju.

  • Presjek pobočnih brodova
    Presjek pobočnih brodova
  • Svod glavnog broda
    Svod glavnog broda
  • Vitraj iz katedrale s prizorom života sv. Tome
    Vitraj iz katedrale s prizorom života sv. Tome
  • Bakropis pročelja s početka 19. st.
    Bakropis pročelja s početka 19. st.
  • Fotografija pročelja iz 1885.
    Fotografija pročelja iz 1885.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Katedrala Saint Etienne u Bourgesu

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Francuskoj
Kulturna dobra (43)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
Francuska zastava
Prirodna dobra (6)
Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi  

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Katedrala_Saint_Etienne_u_Bourgesu&oldid=6855687"